Saslušanje u kanadskom parlamentu: "Dodik uživa zaštitu Hrvatske, Rusija Balkan vidi kao drugi front"

Najviše pažnje privuklo je izlaganje političkog analitičara Jasmina Mujanovića, koji je pred kanadskim parlamentarcima govorio o ulozi Srbije, Rusije, Kine i pojedinih zapadnih država u političkim procesima na Balkanu, ali i o promjenama američke politike prema Bosni i Hercegovini.

„Ukupna sigurnosna dinamika na Zapadnom Balkanu kreće se u pogrešnom smjeru i tako je već više od jedne decenije“, rekao je Mujanović.

Prema njegovim riječima, današnje prijetnje regionu nisu bitno drugačije od onih iz devedesetih godina.

„Glavne prijetnje regionalnoj sigurnosti predstavljaju revanšističke ambicije u Beogradu i Zagrebu, koje podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet ranjivih susjednih demokratija, te opći međunarodni stav ravnodušnosti prema Zapadnom Balkanu“, kazao je.

"Beograd i Kremlj ostaju glavni pokrovitelji"

Mujanović je posebno govorio o Bosni i Hercegovini i ulozi bh. entiteta Republika Srpska (RS) u regionalnim sigurnosnim izazovima.

„Beograd, zajedno s Kremljom, ostaje glavni međunarodni pokrovitelj secesionističkog režima u bosanskohercegovačkom entitetu“, rekao je.

Za bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika ustvrdio je da „gotovo svakodnevno prijeti teritorijalnom integritetu bosanske države i Daytonskom mirovnom sporazumu“.

Podsjetio je i na Dodikove učestale kontakte s Moskvom.

„U maju je dva puta posjetio Moskvu kako bi se sastao s visokim ruskim zvaničnicima i tražio podršku za ovu opasnu agendu“, naveo je.

Tokom odgovora na pitanja članova komiteta otišao je i korak dalje.

„Rusija danas ima veoma sofisticiranu obavještajnu mrežu u regionu“, kazao je, navodeći da Moskva ima politički i obavještajni utjecaj u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Njegova najzvučnija poruka odnosila se na strateški pogled Kremlja na region.

„Razlog zbog kojeg to rade jeste što Zapadni Balkan vide kao potencijalni drugi front protiv NATO-a u Evropi. Prvi front je Ukrajina. Drugi front je Zapadni Balkan“, upozorio je Mujanović.

Optužbe na račun Hrvatske

Jedan od najzanimljivijih dijelova saslušanja odnosio se na evropsku politiku prema Dodiku.

Mujanović je podsjetio da je vlada mađarskog premijera Viktora Orbána godinama blokirala evropske sankcije protiv predsjednika RS-a, ali je ustvrdio da Mađarska nije jedina prepreka.

„Nema pomaka po pitanju sankcija EU, uglavnom zato što Dodik uživa i zaštitu Hrvatske“, rekao je.

Objasnio je da Zagreb podržava Dodika zbog dugogodišnjeg partnerstva sa HDZ-om BiH.

„Zagreb ga podržava zbog njegovog višedecenijskog partnerstva sa HDZ-om BiH, bosanskohercegovačkom sestrinskom strankom vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj“, naveo je.

Prema njegovoj ocjeni, upravo su Dodik i HDZ BiH među ključnim akterima koji blokiraju ustavne reforme potrebne za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

„Iako Hrvatska tvrdi da podržava ulazak BiH u EU i NATO, ona se protivi gotovo svakoj reformi potrebnoj da se ti ciljevi ostvare“, rekao je.

"40 do 50 miliona dolara za ukidanje sankcija"

Posebnu pažnju izazvala je rasprava o američkim sankcijama.

Na pitanje koliko su sankcije efikasne, Mujanović je odgovorio da je upravo Dodik najbolji dokaz da one imaju efekta.

„Gospodin Dodik je, po vlastitom priznanju, potrošio između 40 i 50 miliona američkih dolara pokušavajući da izdejstvuje ukidanje sankcija Sjedinjenih Država“, rekao je.

Dodao je da je Dodik na kraju uspio, ali da pitanje sankcija nije trajno zatvoreno.

„Čak je i sadašnja administracija vrlo jasno rekla da bi bila spremna ponovo uvesti te sankcije ako smatra da je to potrebno“, kazao je.

Još zanimljivija bila je njegova tvrdnja o načinu na koji je došlo do promjene američke politike.

„Regionalni posmatrači tvrde da je Dodik osigurao ovu veliku promjenu američke politike, koja je navodno uključivala i američki napor da se ukloni Christian Schmidt s pozicije visokog predstavnika u BiH, trošeći milione dolara na usluge krajnje desnih lobista i drugih tvrdodesnih influensera u Washingtonu“, rekao je.

Južna interkonekcija i „kompanija iz Wyominga“

Veliki dio rasprave odnosio se i na energetsku sigurnost.

Mujanović je ocijenio da se Zapadni Balkan postepeno oslobađa zavisnosti od ruskog gasa, ali je upozorio da novi energetski projekti otvaraju niz pitanja.

„Amerikanci su se uključili s namjerom da postanu glavni dobavljač LNG-a ne samo za Zapadni Balkan nego i za veći dio istočne Evrope“, rekao je.

Istovremeno je upozorio da dio tog procesa nije dovoljno transparentan.

„Postoje ozbiljne dileme oko nekih kompanija koje učestvuju u tim projektima. Neke od njih su u suštini samo formalne firme bez stvarne poslovne osnove“, naveo je.

Govoreći o promjeni američkog pristupa Bosni i Hercegovini, spomenuo je i kompaniju povezanu s projektom Južne interkonekcije.

„Spomenuo sam kompaniju osnovanu u Wyomingu prije samo nekoliko mjeseci, koja je sada ugrađena u zakonodavni okvir Bosne i Hercegovine i navodno bi trebala graditi određeni gasovod“, rekao je.

Za tu kompaniju ustvrdio je da „nema poznate izvore finansiranja“, dok su njeni osnivači, kako je rekao, povezani s visokim političkim figurama.

"Testovi odlučnosti NATO-a"

O ruskom utjecaju govorila je i profesorica Univerziteta McGill Maria Popova.

Prema njenim riječima, ruska prijetnja na jugoistočnom krilu NATO-a postaje sve ozbiljnija.

„Sigurnosna prijetnja Rusije na Balkanu je akutna“, rekla je Popova.

Govoreći o upadima ruskih dronova u rumunski zračni prostor, upozorila je da Moskva svjesno testira granice NATO-a.

„To nisu obične greške ili nepažnja. To su namjerni testovi odlučnosti NATO-a“, kazala je.

Dodala je da bi neodlučan odgovor Saveza mogao ohrabriti Rusiju da cilja logističke mreže koje preko Balkana podržavaju Ukrajinu.

"Ne zaboravite nas"

Predstavnica UN Women u BiH Joanne Bishop govorila je o stanju ženskih prava i postratnoj obnovi povjerenja u Bosni i Hercegovini.

Posebno je izdvojila poruku koju je nedavno čula od preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja.

„Na nedavnom sastanku s preživjelima poslale su jasnu poruku međunarodnoj zajednici: ‘Ne zaboravite nas’“, rekla je Bishop.

Upozorila je da političko učešće žena stagnira, dok nasilje nad ženama ostaje ozbiljan problem.

„Žene u BiH zauzimaju samo 19,7 posto parlamentarnih mjesta, dok 60 posto žena u politici prijavljuje da su doživjele nasilje, naročito online nasilje“, navela je.

Bishop je zaključila da ulaganja u izgradnju mira i podršku ženama nisu samo pitanje ljudskih prava.

„Kontinuirana podrška agendi žene, mir i sigurnost na Zapadnom Balkanu nije samo principijelna. To je strateško ulaganje u prevenciju sukoba, pomirenje i demokratsku otpornost“, poručila je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad